Događa se na Veliki četvrtak i Uskrs 1991. u Münchenu.
Riječ autora
Putovanje u dobro skrojenom sanduku
Kada sam započinjao sa pisanjem priče o Cinci i Marinku, koji kao živi mrtvaci u mrtvačkom sanduku putuju u obećanu državu Hrvatsku, nisam ni slutio koliko će nam takvih putovanja u mrtvačkim sanducima pružiti stvarnost. Mrtvački sanduk postade najčešće prijevozno sredstvo kojim se dolazi do ostvarenja snova o vlastitoj državi. Lijepo legneš u lijes i eto te odmah u Lijepoj Našoj. Štoviše, putovanje dobro skrojenom sanduku danas je privilegija i luksuz. Mnogi su te udobnosti bili lišeni, otputovavši u državu Hrvatsku prije njenog formalnog priznavanja, bez komfora lijesa.
Umiranje se pretvorilo u historijski stvaralački čin, a hrvatsko iskustvo smrti u temu čije će se varijacije još dugo pojavljivati pred nama u raznim formama, umjetničkim i dnevno-političkim.
Mate Matišić
Iz kritika
Bljesak crnog humora, smijeh apsurda
„Svojevrsni križanac Mrožekovih Emigranata i Beckettova Čekanja Godota — iz svoje bogate glumačke riznice neštedimice daruju trenutke očaja, smijeha, tuge, prkosa, pa i cinizma koji skriva bol.”
Marija Grgičević — „Bljesak crnog humora”
„Matišićevi likovi zapravo su junaci nigdine: između domovine u kojoj prebivaju duhom a rijetko i tijelom, i tuđine u kojoj žive samo tijelom a duhom u nju nikada potpuno ne stignu.”
Cinco i Marinko, koji smrt uzimaju kao mogućnost da prevare graničnu kontrolu, postaju dva klauna koji se poigravaju s „posljednjim stvarima”.
Zvonimir Mrkonjić — „Smijeh apsurda”
Glumci i ekipa
Igraju
Cinco gastarbajter i pjesnik
Ljubomir Kapor
Marinko gastarbajter
Ivica Vidović
- RedateljMarin Carić
- ScenaŽeljko Zorica
- GlazbaMate Matišić
- KostimVjera Ivanković
- FotografijeRadomir Sarađen
- Majstor tona i rasvjeteDubravko Laslavić
- Organizacija i marketingGina Marković
- Izvršni producentGordana Gadžić
- Grafička pripremaSanja Boljević
O autorima
Mate Matišić
rođen 17. siječnja 1965., Ričice kod Imotskog
Od šeste do petnaeste godine živi sa stricem i strinom jer mu roditelji već dugo rade u Njemačkoj. Od 13. do 16. godine svira u rock sastavu, potom svira jazz i piše glazbu za kazalište i film.
Napisao je, među ostalim, „Bljesak zlatnog zuba” (HNK Split), „Legenda o sv. Muhli”, „Božićna bajka” i „Anđeli Babilona”. Koscenarist je filma „Život sa stricem”; njegova „Božićna bajka” snimljena je za televiziju. Živi u Zagrebu.
Marin Carić
25. VIII 1947. – 3. XII 2000.
Teatar Marina Carića oduvijek je bio teatar mentaliteta. Secirao je podneblje i ljude koji mu pripadaju, tragao je za korijenima, nadahnjivao se tradicijskim obrascima i realitetom — osobnog i naslijeđenog, kolektivnog iskustva.
Bilo da je riječ o antologijskim uprizorenjima djela hrvatske i svjetske baštine ili o postavama suvremenih domaćih autora, neke od njegovih predstava na otvorenim pozornicama Dubrovnika i Splita spadaju u ponajbolja hrvatska ostvarenja ambijentalnog teatra.
— Hrvoje Ivanković
Glazba
Glazba iz predstave
Glazbu za „Hrvatske emigrante” skladao je Mate Matišić.