O predstavi

Nova komedija Teatra Rugantino „Pustolovine kreativnih knjigovođa“, na scenu dovodi majku Slavujku i njenog sina Dobrišu, koji su – uz to što žive zajedno u stanu i imaju vrlo jaku i posebnu vezu – vrhunski ekonomisti. Slavujka je ugledna stručnjakinja zaposlena na ekonomskom institutu, a Dobriša je pred velikim uspjehom – očekuje ga skoro zaposlenje u Narodnoj banci. Tu su dvije generacije, dva pogleda na svijet i dvije ekonomske škole u stalnom sukobu i mirenju, u velikoj ljubavi, ali i bijesnoj svađi, i u tom previranju oni se lijepo nadopunjuju, jer jedno i drugo smatra da je ekonomija najvažnija ljudska djelatnost i centralno pitanje današnjice. Njihov panteon se ne sastoji od bilo kakvih bogova i idola; njihovi heroji su slavni ekonomisti.

Slavujka je doktorica znanosti ponikla iz hrvatske ekonomije devedesetih, a Dobriša, dok čeka  da zauzme ugledan i utjecajan položaj u Narodnoj banci, još od fakulteta uspješno vodi knjige i račune velikog broja privatnih firmi i udruga. Majka je devedesetih svjedočila stvaranju države i njenog gospodarstva iz prve ruke, uz to, bila je udana za moćnog čovjeka iz vlasti, i iz tog joj je braka ostao doživotni sukob s bivšim mužem, ali i njezin talentirani i svojeglavi sin Dobriša. Iz tog vremena, također, ima i dobro sakrivenu dokumentaciju koja bi mogla zatresti mnoge, ako ona odluči jednog dana napisati memoare.

Dobriša, osim što se ponosi svojim uredno i besprijekorno vođenim knjigama, ima i vrlo buran i kaotičan ljubavni život, i to počinje utjecati i na njegove poslove. Prava uzbuna nastane kad njegova djevojka Tratinčica dozna da on ima afere s još nekoliko svojih klijentica. Tu su i razočarane žene iz jedne vladine udruge, dok mu možda najveća opasnost dolazi od „kontroverznog poduzetnika“ Stipe Malja, čijim se poslovnim knjigama Dobriša bavi gotovo jednako entuzijastično kao i s njegovom zgodnom suprugom. Nevolje su na vidiku i iz njih ga može izvući samo mama…

Komedija Pustolovine kreativnih knjigovođa bavi se možda centralnom opsesijom, a to je ekonomija i bog novih vremena – novac, i sve što on ljudima predstavlja. 

Ono što je u duhovnom razvoju čovječanstva nekoć predstavljala kultura, umjetnost, povijesno iskustvo, vjera, filozofija, psihologija, ideologije i veliki sistemi mišljenja i sva ostala humanistička znanja i prakse, danas je ustuknulo pred ekonomijom koja je uzdignuta na raznu religije. Dok su ljudi, u ne tako davnoj prošlosti, tražili vodstvo svjetovnih i vjerskih vođa, za usmjerenje i savjet se obraćali kako mudracima, najumnijim učiteljima, znanstvenicima, filozofima, tako i sibilama, šamanima, prorocima, pa i diletantima i varalicama, danas se na svakom koraku pita za mišljenje ekonomiste, i prave i tobožnje ekonomske stručnjake. Napreduje li zbog toga ljudsko društvo ili kržlja i propada, pitanja su koja postavlja ova komedija, uz ambiciju da dade i pokoji odgovor iz iskustva kreativnih knjigovođa, tih novih umjetnika „ekonomskog realizma“. 

Ivan Vidić